HSS Kanada

Hrvatska Seljacka Stranka u Kanadi imade dugacku povijest. Prve organizacije HSS-a u Kanadi pocele su se stvarati vec u kasnim 1920-tim godinama, s time da je 1931. godine održana prva zajednicka konvencija sa petnajstak ogranaka, kada je službeno osnovana HSS-a Kanade. Slijedece godine HSS Kanade ce slaviti 75-tu obljetnicu svog postojanja i neprekidnog djelovanja medu Hrvatima Kanade.

Baza programa HSS-a Kanade bio je nauk osnivatelja stranke u domovini 1904. godine, Stjepana Radica. Iako je HSS Kanade, kroz citavo vrijeme zabrane djelovanja u domovini, bio u uskoj suradnji sa dr. Jurjem Krnjevicem i drugim celnicima predratne Hrvatske Seljacke Stranke u domovini, HSS Kanade je oduvijek imao za cilj ocuvanje hrvatske nacionalne svijesti, hrvatske kulture, hrvatske povijesti i promicanje hrvatskog jezika i hrvatskih obicaja medu iseljenim Hrvatima Kanade. Dakle jedan jako opsežni kulturno-prosvijetni program. Taj program je bio provoden u djelo vec nakon prve konvencije 1931. godine u Torontu, kada su se po gradovima Kanade poceli graditi Hrvatski domovi HSS-a, koji su okupljali hrvatske doseljenike i u kojima su se poceli osnivati kolo grupe, pjevacki zborovi i sportski klubovi.

Vrhunac snage krovne organizacije HSS-a Kanade bio je u 1960-tim i 1970-tim godinama, kada je u Kanadi postojalo preko 30 ogranaka HSS-a, sa preko 3,000 clanova. Nažalost, 1980. godine došlo je do raskola u HSS-u Kanade i HSS Kanade je poceo gubiti svoju snagu i svoje clanstvo. U takovoj situaciji je HSS Kanade docekao i stvaranje Hrvatske države i demokratske promjene u domovini, u cemu nije odigrao ulogu, koju je mogao odigrati da je ostao jedinstven i snažan. 1997. godine dolazi do ujedinjenja preostalih ogranaka HSS-a Kanade sa zajednickim Glavnim odborom, koji od tada koordinira rad preostalih ogranaka, a to su: Montreal, Toronto, Sudbury, Calgary i Vancouver.

Sa stvaranjem Hrvatske države, politicki dio djelovanja HSS-a Kanade, prenesen je u domovinu, gdje se reaktivirala Hrvatska Seljacka Stranka, koja se je uklopila u politicki život Hrvatske, dok se HSS Kanade, uz upravljanje svojom imovinom i domovima HSS-a Kanade, pokušava ponovo prebaciti težište svog djelovanja na kulturno-prosvjetni rad i to narocito sa mladim generacijama kanadskih Hrvata. U tom svom djelovanju imamo odredene poteškoce, uvjetovane starenjem clanstva i nedovoljnim brojem mladih clanova, koji se teško odlucuju pristupiti stranci, jer u njoj još uvijek vide politicku stranku, a po njihovom mišljenju danas se politika treba voditi u domovini a ne u iseljeništvu. Mi kanadski Radicevci se potpuno slažemo sa njihovim mišljenjem, no mi ne možemo promjeniti ni ime, ni 75-godišnju tradiciju. Medutim nadamo se, da cemo sa strpljivim radom uspijeti promjeniti takove poglede mladih kanadskih Hrvata i pripraviti ih da preuzmu baklju 75-godišnje tradicije organizacija HSS-a Kanade i da u njemu nadu svoje mjesto i da sacuvaju tu tradiciju za buduce generacije, jer iseljena Hrvatska ce I dalje postojati.