Sukobi i raskoli u Hrvatskoj seljačkoj stranci 1989. – 2009.
1989. Kada su se osnivale prve demokratske stranke održana je i obnoviteljska skupština HSS-a. Tada je za predsjednika izabran Nikica Novaković.
1990. Uoči prvih izbora dolazi do raskola u stranci. Vodstvo oko Novakovića pristupa Koaliciji narodnog sporazuma, dok ostatak HSS-a koji vodi Ivan Zvonimir Čičak ide na izbore u HDZ-ovoj koaliciji. Novakovićev HSS osvaja tri mjesta, a Čičkov HSS nije osvojio niti jedno mjesto u Saboru.
1991. Drago Stipac održava ujediniteljsku skupštinu gdje se sve frakcije ujedinjuju pod jednim vodstvom i imenom. Stipčev HSS u stalnoj je oporbi prema HDZ-u koji je cijelo vrijeme nastojao prodobiti HSS na svoju stranu. U HSS-u je uvijek postojala jaka “prohadezovska” struja te je gotovo postalo pravilo da prije izbora mnogi disidenti pokušavaju oslabiti utjecaj HSS-a.
1994. Došlo je do još jednog raskola: osniva se Hrvatska demokratska seljačka stranka Ivana Martana, takozvana kašinska skupina koja je željela srušiti Zlatka Tomčića.
1995. Nakon preuzimanja HSS-a Tomčić na izborima ide u koaliciju s HSLS-om te IDS-om i osvaja 10 zastupničkih mjesta.
2000. Stvorena otpadnička Hrvatska seljačka narodna stranka Joška Kovača. Na izborima HSS ide u koaliciju s IDS-om te LS-om i HNS-om te osvaja 16 mjesta u Saboru. Nakon toga pristupaju Račan-Budišinoj koaliciji. Nakon istupanja dijela HSLS-ovih zastupnika iz vladajuće koalicije HSS ostaje uz SDP.
2005. Nakon dolaska Josipa Friščića na čelo HSS-a se okreće HDZ-u te kao koalicijski partneri ulaze u Vladu I. Sanadera i Jadranke Kosor. (Vlado Vurušić)
Martanov HDSS su obične izdajice i agenti UDBE kao i Ivan Zvonimir Čičak. Jedini pravi autohtoni HSS je ovaj u Kanadi. Mi jedini čuvamo izvorni nauk braće Radić. Posljednji pravi Radićevac na čelu HSS-a je bio Josip Pankretić (iako formalno nije bio predsjednik). Sve poslije je skretanje s puta. HSS-u na čelu treba pravi Radićevac, ako to ne želi biti Božidar Pankretić zašto ne bi bio naš predsjednik HSS-a Kanade.